Rusa

Chelidonium majus

Koristi se:

Deluje antigljivično, antiseptično, antibakterijski, antivirusno. Koristi se kod bolesti jetre, želuca, creva, bubrega, kandide, bradavica. Deluje antitumorski, za zarastanje rana na koži i sluzokoži.

„Lek ili otrov u zavisnosti u čijim se rukama nađe“ – Tucakov

Upotreba:

Kod tumora – jedan gram suve biljke preliti sa 500ml vrele vode, ocediti i posle 5 minuta piti zaslađen 3 puta dnevno po šoljicu.

Dragica Milšević

381 (0) 62 1133208

Rusa

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

? Rusa
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae Divizija: Magnoliophyta Razred: Magnoliopsida Red: Ranunculales Porodica: Papaveraceae Rod: Chelidonium Vrsta: C. majus
Dvojno ime
Chelidonium majus L.
Područje života
Sinonimi
vidi tekst

Rusa (rosopas, lastina trava, lišavica, lišajnica, zmijino mlijeko, lastavičina suza) ili lat. Chelidonium majus je biljka iz porodice makova (Papaveraceae).

Sinonimi:

• Chelidonium hematodes
• Chelidonium luteum
• Chelidonium murale
• Chelidonium ruderale

Opis biljke[uredi - уреди | uredi izvor]

Višegodišnja je zeljasta biljka uspravnog stabla koje se obraslo oštrim strčećim dlakama. Listovi su krupni, neparno perasto dijeljeni, na naličju sivi i dlakavi. Donji listovi su sa drškom, a gornji bez (sjedeći su). Cvjetovi su žuti, sakupljeni na vrhovima stabla u rijetke štitaste cvati. Krunični i čašični listići lako opadaju, a prašnika ima veliki broj. Plod je izdužena čahura. Svi dijelovi biljke sadrže otrovan žutonarančasti sok.

Sastav[uredi - уреди | uredi izvor]

U žutom soku rusa sadrži veliki broj različitih alkaloida, od kojih su neki srodni opijumu maka. Najbogatiji alkaloidima je korijen (do 3%), dok se u stablu nalazi manje - do 1%. Zbog prisustva velike količine alkaloida mnogi fitoterapeuti smatraju ovu biljku otrovnom i pogodnom samo za vanjsku upotrebu. Toksičnost uglavnom potječe od alkaloida heleritrina. Osim alkaloida ona sadrži i saponine, organske kiseline (helidonsku, limunsku, jabučnu idr.), flavonoide, proteolitičke enzime (razlažu bjelančevine) i dr.

Upotreba[uredi - уреди | uredi izvor]

Rusa se upotrebljava u liječenju bolova u stomaku, bolesti jetre (hepatitis), usklađivanju rada probavnog sustava, a djeluje i na bakterije. Postoje i podaci o citostatičkom djelovanju ove biljke pa se njen žuti sok (latex) tradicionalno koristi u skidanju bradavica, žuljeva, lišaja, ekcema i drugih promjena na koži. Također se u narodnoj medicini koristi za liječenje tumora i promjena na ženskim spolnim organima (miomi, ranice, upale i dr.) kao čaj i sredstvo za ispiranje.

Pri upotrebi ruse treba biti veoma oprezan. Za unutrašnju upotrebu koristi se samo osušena biljka i to sa pauzama: tri tjedna se koristi, a jedan pauzira. Dnevna doza dobro osušene biljke je 2-4 g i u tim, terapeutskim dozama, ne postoji mogućnost trovanja.