Hajdučka trava
Achillea millefolium
Koristi se:
Kod upale sinusa, grla, pluća, želuca, žuči, jetre, pankreasa, bubrega, creva, jajnika, prostate, očiju, za zarastanje rana i povreda kože i sluzokože, zaustavljanje krvarenja.
Upotreba:
Jedna kašika usitnjene biljke preliti sa 100ml vrele vode. Posle 20 minuta ocediti i piti 3 puta dnevno ne zaslađeno.
Dragica Milšević
381 (0) 62 1133208
Hajdučka trava
Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Hajdučka trava | ||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 | ||||||||||||
| Status zaštite | ||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||
| ||||||||||||
| Achillea millefolium | ||||||||||||
| Područje života | ||||||||||||
Hajdučka trava (hajdučica, sporiš, stolisnik, jalovi mesečnjak), lat. Achillea millefolium je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Znanstveni naziv roda ove biljke potječe od gr. achillea po imenu Ahila koji je ovom biljkom izliječio ranu Telefusu.
- Sinonimi:
- Achillea collina
- Achillea lanata
- Achillea pannonica
Sadržaj/Садржај
[sakrij/сакриј]Opis[uredi - уреди | uredi izvor]
Stablo dostiže visinu do 1 m i grana se samo u gornjem dijelu. Listovi su trojno perasto dijeljeni na veliki broj sićušnih režnjeva, po čemu je sama vrsta dobila naziv kako jedan od narodnih, stolisnik, tako i znanstveni millefolium (mille = tisuću; folium = list). Stablo i listovi su pokriveni dlakama, ali samo kod mladih biljaka, dok kasnije većina dlaka otpada. Cvati glavice su raspoređene u obliku štita na vrhovima grana i izgrađene su od dvije vrste cvjetova:
- jezičastih, raspoređenih po obodu i obojenih bijelo do ružičasto;
- cjevastih, u središtu žuto obojenih.
Raspotranjenost[uredi - уреди | uredi izvor]
Rasprostranjena je od nizine do planinskih predjela i može se naći na livadama, pored puteva, zapuštenim staništima i šumskim čistinama.
Kemijski sastav[uredi - уреди | uredi izvor]
Kao droga koristi se:
- nadzemni dio biljke u cvijetu (Millefolii herba) ili
- cvjetovi (Millefolii flos).
Osušena droga je aromatičnog mirisa i ima gorkoaromatičan ukus zbog prisustva gorkih materija koje pripadaju seskviterpenskim laktonima, kao npr. ahilicin. Pored gorkih materija droga je bogata eteričnim uljem(oko 1%), vitaminom K, taninima, organskim kiselinama i dr.
Upotreba[uredi - уреди | uredi izvor]
Najčešća upotreba hajdučke trave je u medicinske svrhe, ali koristi se i u organskom uzgoju povrća i voća. Biljka se sadi izmedju nasada jer odbija nametnike. Zbog hemijskog sastava, ekstrakt lista se dodaje u prirodno gnojivo tako ga obogačuje. Takođe ima i antibakterijsko djelovanje i sprečava razvoj patogenih bakterija. Ekstakt se koristi i u kozmetičke svrhe, u kremama za čišćenje lica i kože.[1]
Ljekovito djelovanje[uredi - уреди | uredi izvor]
Hajdučka trava se od davnina koristila u narodnoj, a omiljeno je ljekovito sredstvo i u službenoj medicini. Najčešće se upotrebljava kod hepatitisa[2], želudačno-crijevnih oboljenja, povišenog krvnog tlaka, kao antitrombičko sredstvo kod moždane i srčane tromboze. Osim toga koristi se kao snažno antibakterijsko sredstvo protiv stafilokoka, escherichie coli i dr.
Neke osobe su alergične na hajdučku travu i moguće su određene alergijske reakcije na koži. Nekad je dovoljan mali i doticaj pa da nastane upala kože, odnosno dermatitis ili kožni osip.[3]
Neke osobe su alergične na hajdučku travu i moguće su određene alergijske reakcije na koži. Nekad je dovoljan mali i doticaj pa da nastane upala kože, odnosno dermatitis ili kožni osip.[3]
U narodnoj medicini je poznato njezino ljekovito djelovanje u smirivanju upala kože i sluzokože, liječenju rana i gnojnih procesa, zaustavljanju krvarenja po čemu je dobila naziv hajdučka trava.
Нема коментара:
Постави коментар